Utorak, 31 Januara, 2023

Zbog pandemije koronavirusa globalni dug porastao za 24 biliona dolara

Prema mišljenju MMF-a, ključ je u postepenom vraćanju ekonomije na vrijeme prije pandemije što bi podrazumijevalo i manji oslonac na podršku države.

Preporučeno

Dolar i dalje gubi uticaj: Brazil i Argentina najavljuju uvođenje zajedničke valute

Brazil i Argentina su objavili kako će se na predstojećem samitu u Buenos Airesu raspravljati o uvođenju zajedničke valute. Cilj je da se nova...

Mađarska proglasila vanredno stanje u energetskom sektoru

Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana naredila je zabranu izvoza energenata i ukinula višegodišnju granicu cijena komunalnih usluga za domaćinstva sa većom potrošnjom. "Mjere koje uključuju...

Zapadna sloga, koja to i nije: Mnoge zemlje G20 ne žele imenovati agresora u ratu u Ukrajini

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell osvrnuo se na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja G20 te je rekao...

Putin najavio ‘novi svjetski poredak‘: ‘Evo ko će postavljati pravila…

Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je govor na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. Putinovo obraćanje kasnilo je gotovo dva sata zbog hakerskog napada. Ekonomija,...

Uslijed pandemije koronavirusa i brojnih mjera koje su vlasti širom svijeta donosile tokom 2020. godine, globalni dug porastao je za 24 biliona dolara, podaci su Instituta za međunarodne finansije u Washingtonu (MMF).

Novim rastom globalnog duga, ukupni dug prema podacima MMF-a trenutno iznosi 281 bilion dolara.

Analizom kretanja globalnog duga, članovi MMF-a su utvrdili kao je polovina rasta globalnog duga uslijedila zbog mjera protiv pandemije koronavirusa koje su uvodile vlasti, a koje su većinom činile štetu ekonomiji država.

Kada su u pitanju multinacionalne kompanije, one su u rastu globalnog duga učestvovale sa 5,4 biliona dolara, domaćinstva sa 2,6 biliona dolara, dok su banke “krive” za rast duga za dodatnih 3,9 biliona dolara.

Istraživanje MMF-a pokazalo je da je ukupan dug skočio za više od 35 posto odnosno na 355 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda.

Ovakva kretanja su, prema podacima MMF-a znatno veća od porasta koji je zabilježen tokom svjetske ekonomske krize 2008. i 2009. godine kada je dug u odnosu na BDP iznosio 10 tj. 15 posto.

I tokom 2021. godine iz MMF-a očekuju kako će dugovi država rasti te da će se zaduživanja kretati iznad nivoa prije pandemije koronavirusa, s tim što bi otvaranje ekonomije u većini država trebalo umanjiti rashodovnu stranu.

Najveći rast kada su u pitanju dugovanja zabilježile su zemlje Evrope tačnije Španija, Grčka te Francuska.

Kada su u pitanju tzv. tržišta u razvoju, Kina je zabilježila najveći porast duga, a za njom slijede Turska, Južna Afrika, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija.

Uprkos dugovanjima, kako navode iz MMF-a prerano povlačenje mjera vlasti širom svijeta ne bi donijelo stabilizaciju tržišta, već bi uslijedio izuzetno nestabilan period koji bi mogao dovesti do bankrota i novog vala podizanja zajmova koji se ne bi mogli naplatiti u određenom periodu.

Prema mišljenju MMF-a, ključ je u postepenom vraćanju ekonomije na vrijeme prije pandemije što bi podrazumijevalo i manji oslonac na podršku države.

“Trajno oslanjanje na državnu podršku moglo bi predstavljati znatno veći rizik što bi dalo dodatni podstrek tzv. ‘zombi kompanijama’ da počnu sa još većim zaduživanjem”, navodi se u zaključku MMF-a.

Više članaka

Zadnje objavljeno

U SAD hrana u zadnje dvije godine poskupila 50 posto

Amerikanka Amy na TikToku je uporedila račune koje je za iste namirnice dobila u 2020. godini, krajem 2022. te sredinom januara 2023. godine, a...

M1 Abrams ipak ima jednu veliku manu: ‘Bit će to velik izazov za Ukrajince‘

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u srijedu je komentirao odluku Sjedinjenih Država da Ukrajini isporuče 31 tenk M1 Abrams. Među brojnim temama o kojima je...

Uhapšen bivši agent FBI-a, tražio novac od bosanskog političara za sastanak sa američkim diplomatima

Bivši američki FBI agent Charles Mcgonigal uhapšen je u subotu, a jedno od dijela za koje se tereti je i da je od dvojice...

Aleksandar Vučić tvrdi da su ga ucijenili: “Mi ne možemo da spriječimo ulazak Kosova ni u Vijeće Evrope ni u NATO”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se noćas javnosti povodom njemačko-francuskog prijedloga za Kosovo, koji je procurio u javnost, i razgovora, koji je vodio sa...

Srbija će priznati kosovski pasoš? “Procurio” sadržaj prijedloga sporazuma između Kosova i Srbije

U francusko-njemačkom prijedlogu sporazuma između Srbije i Kosova, koji sadrži deset članova, Srbija će priznati kosovski pasoš i neće sprječavati prijem Kosova u međunarodne...

Pratite nas putem Facebooka

Pratite nas putem Facebooka


This will close in 35 seconds

BosnianEnglishGermanFrenchArabicRussianSpanish