Subota, 28 Januara, 2023

Studija: Djeca koja ranije krenu u školu imaju veći rizik od ADHD sindroma

"Ono što nazivamo ADHD je skup karakteristika uzrokovanih općenito genetskim faktorima koji dovode do razlika u strukturi i funkcioniranju mozga"

Preporučeno

Dolar i dalje gubi uticaj: Brazil i Argentina najavljuju uvođenje zajedničke valute

Brazil i Argentina su objavili kako će se na predstojećem samitu u Buenos Airesu raspravljati o uvođenju zajedničke valute. Cilj je da se nova...

Mađarska proglasila vanredno stanje u energetskom sektoru

Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana naredila je zabranu izvoza energenata i ukinula višegodišnju granicu cijena komunalnih usluga za domaćinstva sa većom potrošnjom. "Mjere koje uključuju...

Zapadna sloga, koja to i nije: Mnoge zemlje G20 ne žele imenovati agresora u ratu u Ukrajini

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell osvrnuo se na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja G20 te je rekao...

Putin najavio ‘novi svjetski poredak‘: ‘Evo ko će postavljati pravila…

Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je govor na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. Putinovo obraćanje kasnilo je gotovo dva sata zbog hakerskog napada. Ekonomija,...

Polazak u školu velika je stvar za djecu, ali i njihove roditelje. Mnogi roditelji razmatraju opciju da svoju djecu pošalju ranije u školu. Roditelji imaju mogućnost dopustiti svom djetetu da budu najmlađi u razredu ili mu pružiti još godinu da se razvije i postane zrelije.

Novo istraživanje , objavljeno u The New England Journal of Medicine roditeljima daje još jedan razlog za preispitivanje odluke o polasku djece u školu.

Prema istraživanju djeca koja se upišu prijevremeno u školu imaju 30 posto veće šanse da će dobiti ADHD dijagnozu u usporedbi sa svojim starijim vršnjacima.

Timothyja Laytona, autor studije, navodi da ovi rezultati donose neke važne stavke koje roditelji moraju imati na umu.

 

Pretjerana dijagnoza

Rezultati ukazuju na mogućnost da mlađa djeca imaju preveliku dijagnozu ADHD-a, jer se stručnjaci vode standardima ponašanja prema kojima djeca nisu razvojno spremna.

Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), procenat djece kojoj je dijagnosticirana ADHD u nekom trenutku života porastao je za gotovo 38 posto između 2003. i 2016. godine.

Layton je upozorio da bi roditelji trebali učiniti sve što mogu kako bi pomogli svojoj djeci da prebrode situaciju kao najmlađe dijete u svom razredu, što sa sobom nosi brojne nedostatke.

On predlaže roditeljima da zadrže svoje djecu godinu dana duže, tako da mogu biti najstariji u razredu, a ne najmlađi.

 

Nedovoljna dijagnoza

Dr. Mark Wolraich, profesor pedijatrije i šef Odsjeka za razvojnu i bihevioralnu pedijatriju na Zdravstvenom centru Univerziteta Oklahoma, rekao je za Healthline.

Iako prekomjerna dijagnoza može biti dovoljan razlog za zabrinutost, smatrajući da postoji i prilično malo dijagnostika kada je ADHD sindrom u pitanju.

Potom je izrazio zabrinutost da pretjerana dijagnoza zapravo može spriječiti djecu koja zaista trebaju pomoć da dobiju odgovarajuću dijagnozu.

“Jedan od važnih aspekata postavljanja dijagnoze je utvrđivanje utječu li simptomi na djetetovu funkciju. Ona djeca koja imaju problema moraju ih prevladati, jer iskustvo s neuspjehom i neispravnošću može biti vrlo negativno za ovu djecu”, istakao je.

Rekao je da je važno da prilikom postavljanja dijagnoze stručnjaci obrate pažnju na djetetovo okruženje, što uključuje njihove nastavnike i njihovu školu. Također želi biti siguran da roditelji znaju da ADHD ne mora biti trajna dijagnoza.

“Jasno je da ako se sa zrelošću poboljšaju, više nemaju dijagnozu”, rekao je.

Layton je priznao da njegova studija ne zaključuje definitivno da se događa prekomjerna dijagnostika sindroma.

“Glavni faktor koji brine je da djeca primaju lijekove, a mi ne razumijemo dugoročne posljedice njihove upotrebe za dijete”, kazao je.

Međutim, Wolraich je imao nešto drugačiji stav, želeći uvjeriti roditelje da lijekovi nisu prva linija obrane u liječenju ADHD-a, posebno kod mlađe djece.

„Za djecu od četiri do šest godina, smjernice kažu da je prva linija liječenja ponašanje roditelja, ali i okruženja u školi. Te stvari neće biti štetne za dijete, a ne zahtijevaju određenu dijagnozu”, kazao je.

Međutim, definitivnu dijagnozu može biti teško utvrditi.

 

Kako se postavlja dijagnoza

Jessica Francis je terapeut i licencirana klinička socijalna radnica u privatnoj praksi u Gruziji.

“Ono što nazivamo ADHD je skup karakteristika uzrokovanih općenito genetskim faktorima koji dovode do razlika u strukturi i funkcioniranju mozga”, navela je.

Objasnila je da su te razlike zapravo identificirane na snimcima mozga, ali da skeniranje mozga nije dovoljno precizno za dijagnozu.

Također, je istakla da iako istraživači još uvijek rade na otkrivanju koji su geni uključeni u ADHD, između 25 i 44 gena već je identificirano kao da mogu stvoriti simptome ADHD-a.

Kada je riječ o dijagnozi, objasnila je da djeca jednostavno moraju pokazati određeni broj simptoma većinu vremena i u više okruženja, a ti simptomi moraju im smetati.

Simptomi o kojima je razgovarala podijeljeni su u dva skupa: nepažnja i hiperaktivnost.

Više članaka

Zadnje objavljeno

U SAD hrana u zadnje dvije godine poskupila 50 posto

Amerikanka Amy na TikToku je uporedila račune koje je za iste namirnice dobila u 2020. godini, krajem 2022. te sredinom januara 2023. godine, a...

M1 Abrams ipak ima jednu veliku manu: ‘Bit će to velik izazov za Ukrajince‘

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u srijedu je komentirao odluku Sjedinjenih Država da Ukrajini isporuče 31 tenk M1 Abrams. Među brojnim temama o kojima je...

Uhapšen bivši agent FBI-a, tražio novac od bosanskog političara za sastanak sa američkim diplomatima

Bivši američki FBI agent Charles Mcgonigal uhapšen je u subotu, a jedno od dijela za koje se tereti je i da je od dvojice...

Aleksandar Vučić tvrdi da su ga ucijenili: “Mi ne možemo da spriječimo ulazak Kosova ni u Vijeće Evrope ni u NATO”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se noćas javnosti povodom njemačko-francuskog prijedloga za Kosovo, koji je procurio u javnost, i razgovora, koji je vodio sa...

Srbija će priznati kosovski pasoš? “Procurio” sadržaj prijedloga sporazuma između Kosova i Srbije

U francusko-njemačkom prijedlogu sporazuma između Srbije i Kosova, koji sadrži deset članova, Srbija će priznati kosovski pasoš i neće sprječavati prijem Kosova u međunarodne...

Pratite nas putem Facebooka

Pratite nas putem Facebooka


This will close in 35 seconds

BosnianEnglishGermanFrenchArabicRussianSpanish