Ponedjeljak, 30 Januara, 2023

Putinov jedini zahtjev NATO-u: ‘Ako odbijete, naš odgovor će biti svakovrstan i raznolik‘

Da su Rusi podigli ljestvici na najvišu razinu, svjedoči i izjava Putinova glasnogovornika Dmitrija Peskova usred dokoličarskog Štefanja da je "proširenje NATO-a na takve zemlje kao što je Ukrajina i druge zemlje bivšeg SSSR-a praktički pitanje života i smrti za Rusiju" te se požalio na Washington koji uopće ne uzima u obzir i benevolentno se odnosi prema ruskim argumentima i protivljenjima nego "guraju po svom" dovodeći Rusiju u neugodnu i opasanu situaciju, ali se igra i sa sigurnošću Europe

Preporučeno

Dolar i dalje gubi uticaj: Brazil i Argentina najavljuju uvođenje zajedničke valute

Brazil i Argentina su objavili kako će se na predstojećem samitu u Buenos Airesu raspravljati o uvođenju zajedničke valute. Cilj je da se nova...

Mađarska proglasila vanredno stanje u energetskom sektoru

Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana naredila je zabranu izvoza energenata i ukinula višegodišnju granicu cijena komunalnih usluga za domaćinstva sa većom potrošnjom. "Mjere koje uključuju...

Zapadna sloga, koja to i nije: Mnoge zemlje G20 ne žele imenovati agresora u ratu u Ukrajini

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell osvrnuo se na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja G20 te je rekao...

Putin najavio ‘novi svjetski poredak‘: ‘Evo ko će postavljati pravila…

Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je govor na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. Putinovo obraćanje kasnilo je gotovo dva sata zbog hakerskog napada. Ekonomija,...

Ni ovih blagdanskih dana nije bilo mirno na relaciji Rusija – NATO. Sve se vrti oko prijema Ukrajine u NATO, mogućeg ratnog sukoba, ali razgovori u okviru Vijeća NATO – Rusija mogli bi biti već 12. siječnja 2022. godine (prvi takav sastanak od ljeta 2019.), kazao je Jens Stoltenberg, šef Sjevernoatlantskog saveza, a glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova kazala je kako je “Moskva sprema na izravni dijalog s NATO-om oko prijedloga koji se tiču ruske sigurnosti”.

Moskva ne odustaje od toga da dobije, kako je za Božić kazao predsjednik Vladimir Putin, “pismena i pravna jamstva” od SAD-a da se NATO neće širiti na Ukrajinu te da sve to žele (za sada) razriješiti “razgovorom i diplomatskim putem”. Ne bude li zadovoljavajućeg rješenja, kazao je ruski predsjednik, “naš odgovor na to može biti svakovrstan i raznolik” i ovisit će, upozorio je Putin, od savjeta i preporuka njegovih vojnih eksperata.

image

Jens Stoltenberg

John Thys

Da su Rusi podigli ljestvici na najvišu razinu, svjedoči i izjava Putinova glasnogovornika Dmitrija Peskova usred dokoličarskog Štefanja da je “proširenje NATO-a na takve zemlje kao što je Ukrajina i druge zemlje bivšeg SSSR-a praktički pitanje života i smrti za Rusiju” te se požalio na Washington koji uopće ne uzima u obzir i benevolentno se odnosi prema ruskim argumentima i protivljenjima nego “guraju po svom” dovodeći Rusiju u neugodnu i opasanu situaciju, ali se igra i sa sigurnošću Europe. Moskovski list Komersant navodi koje će prijedloge na stol staviti Moskva, osim pismenih garancija da se Ukrajina neće priključiti NATO-u, još je i zahtjev da SAD povuče svoje nuklearno naoružanje iz Europe i ono najintrigantnije – da se snage NATO-a u Europi “povuku na pozicije iz 1997. godine”.

Dakle, na stanje dvije godine prije četvrtog proširenja NATO-a, odnosno prijema Češke, Poljske i Mađarske 1999. godine, što znači da se praktički mora povući iz cijele istočne Europe, što u, prije svega u Poljskoj i baltičkim državama izaziva konsternaciju. Rusi vjerojatno na taj prvi sastanak idu s maksimalnim zahtjevima, da ispipaju teren i počnu s kompromisom i “trgovinom”. Teško je vjerovati da će Zapad uslišiti njihova traženja. Američki državni tajnik Antony Blinken neki je dan poručio da se o nekim stvarima svakako može razgovarati, ali ne o svima, a pogotovo, kako je kazala nova njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht, “neće Rusija određivati politiku i strategiju NATO-a i Zapada”. Majka svih pregovaračkih pozicija Rusije s NATO-om je zapravo Ukrajina i to je sigurno nešto od čega Kremlj neće odustati ni po koju cijenu, a o ostalom se već da razgovarati, popuštati, natezati, kalkulirati i otezati.

image

Marija Zaharova

AFP

Rusija se tu postavila vrlo rezolutno, ali i dobila odgovor da ne može ona određivati prioritete Zapada. No, u Moskvi priželjkuju “nejedinstvo” EU oko Ukrajine, jasno daju do znanja da je ona za njih “biti ili ne biti”, a imaju energente i plinsku krizu u Europi kao važan argument u pregovorima. Nadaju se – a to se provlači kroz režimska medijska tumačenja – da su Europi dobri odnosi s Rusijom ipak važniji od “sudbine Ukrajine” te da se neće igrati vatrom – mogućim ratom koji bi destabilizirao i ugrozio Europu, ili dopustiti da se Europljani smrzavaju zbog nedostatka plina, zbog “neke tamo” zemlje na krajnjem istoku kontinenta, od koje nemaju velike koristi.

image

Dmitrij Kozak

Evgeny Biyatov

Čim odzvoni početak Nove 2022., Njemačka i Rusija počinju razgovore o Ukrajini. Savjetnik njemačkog kancelara Olafa Scholza, Jens Plötner, susrest će se s Putinovim osobnim i posebnim izaslanikom za Ukrajinu Dmitrijem Kozakom kako bi pretresli Donbas i odnose Kijeva i Moskve. Nova godina počinje, dakle, vrlo uzbudljivo, ali neće nedostajati ni napetosti, jer je teško povjerovati da se “ukrajinski čvor” može riješiti na prvom sastanku, iako je Rusija objavila kako je 10 tisuća vojnika s ukrajinske granice, nakon manevara, vraćeno u svoje vojarne u unutrašnjost zemlje, valjda kao neki znak dobre volje, iako ih je tamo još uvijek tek nešto manje od 100 tisuća. Zveckanje oružjem će se nastaviti, ali i natezanje tko će tu koga nadigrati, a Ukrajina će sa strepnjom čekati ishod.

image

Jens Plötner

AUTOR: Vlado Vurušić

Više članaka

Zadnje objavljeno

U SAD hrana u zadnje dvije godine poskupila 50 posto

Amerikanka Amy na TikToku je uporedila račune koje je za iste namirnice dobila u 2020. godini, krajem 2022. te sredinom januara 2023. godine, a...

M1 Abrams ipak ima jednu veliku manu: ‘Bit će to velik izazov za Ukrajince‘

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u srijedu je komentirao odluku Sjedinjenih Država da Ukrajini isporuče 31 tenk M1 Abrams. Među brojnim temama o kojima je...

Uhapšen bivši agent FBI-a, tražio novac od bosanskog političara za sastanak sa američkim diplomatima

Bivši američki FBI agent Charles Mcgonigal uhapšen je u subotu, a jedno od dijela za koje se tereti je i da je od dvojice...

Aleksandar Vučić tvrdi da su ga ucijenili: “Mi ne možemo da spriječimo ulazak Kosova ni u Vijeće Evrope ni u NATO”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se noćas javnosti povodom njemačko-francuskog prijedloga za Kosovo, koji je procurio u javnost, i razgovora, koji je vodio sa...

Srbija će priznati kosovski pasoš? “Procurio” sadržaj prijedloga sporazuma između Kosova i Srbije

U francusko-njemačkom prijedlogu sporazuma između Srbije i Kosova, koji sadrži deset članova, Srbija će priznati kosovski pasoš i neće sprječavati prijem Kosova u međunarodne...

Pratite nas putem Facebooka

Pratite nas putem Facebooka


This will close in 35 seconds

BosnianEnglishGermanFrenchArabicRussianSpanish