Petak, 1 Jula, 2022

Džaferović: RS hoće nezavisnost jer ima najveći broj mrtvih od COVID-a!?

Entitet Republika Srpska ima najveću smrtnost od COVID-a u Evropi. Kako bi se izbjegle suočiti sa navedenim problemom, vlasti tog entiteta su odvele državu u stanje najveće sigurnosne krize od kraja rata.

Preporučeno

Putin najavio ‘novi svjetski poredak‘: ‘Evo ko će postavljati pravila…

Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je govor na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. Putinovo obraćanje kasnilo je gotovo dva sata zbog hakerskog napada. Ekonomija,...

Diplomatski skandal u Njemačkoj: Hrvatske diplomate pustile nacističku himnu

Proslavu Dana državnosti Republike Hrvatske koju je organizirao hrvatski konzulat u Frankfurtu obilježio je veliki skandal. Na proslavi Dana državnosti Republike hrvatske u Frankfurtu izvedena...

Dok Dodik traži deportaciju Schmidta, Nijemci u BiH šalju vojnike: ‘Zavijorit će se njemačka zastava u Butmiru‘

Njemačka će uskoro poslati pripadnike svojih oružanih snaga u BiH, potvrdio je danas visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, javlja Klix.ba. Kazao je to na...

SAD poručile da bosanskohercegovački lideri ne ispunjavaju ustavne obaveze

SAD su kao garant Dejtonskog sporazuma i članica Vijeća za implementaciju mira podvukli jasnu poruku podršku ulozi Visokog predstavnika u implementaciji Dejtonskog sporazuma i...

Pandemija koronavirusa predstavlja prijelomni događaj naše epohe i nakon svega što je u proteklom periodu donijela, svijet više ne može biti isti. Rekao je ovo na otvaranju 8. po redu Globalnog Baku Foruma – Svijet nakon Covida, koji se ovih dana održava u Bakuu u Azerbejdžanu, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Od početka pandemije, istakao je Džaferović, čovječanstvo je bilo posvećeno jednoj težnji, a to je vratiti sve na staro.

“Pa ipak, i nakon što smo zahvaljujući nauci našli način da upravljamo ovom zdravstvenom krizom, posve je jasno: stvari nikada više neće biti kao prije. Svijet se nepovratno promijenio. Ovo nije prva globalna kriza s kojom se svijet suočava, ali imam utisak da je ovo prva kriza iz koje ne izlazimo s optimizmom. Nakon Drugog svjetskog rata, izgledalo je kao da je svanulo novo jutro za čovječanstvo i ljudi su krenuli u budućnost sa velikim nadama. Povelja Ujedinjenih nacija svjedoči o snažnoj vjeri u bolju budućnost, koja se u ljudima rađa nakon što prebrode velike kataklizme. Kada sagledavamo perspektive aktuelnog trenutka, ne možemo uočiti sličan optimizam. Ne samo zato što pandemija još uvijek nije u potpunosti okončana i obuzdana. Iako smo, zahvaljujući vakcinama i drugim sredstvima, uspjeli staviti pandemiju pod kontrolu i otvorili put ka njenom prevazilaženju, ipak ne osjećamo da je pred nama svijetla budućnost”, poručio je Džaferović.

Istakao je Džaferović i kako zdravstvena kriza još nije završena, a kako se već naziru obrisi novih kriza.

“Cijeli svijet se suočava sa nestašicom hrane, električne energije i plina. Svjedočimo krizi međunarodnih snadbjevačkih lanaca. A povrh svega toga, otvaraju se i nove sigurnosne krize, od Pacifika do Evrope. Klimatska i migrantska kriza su počele prije pandemije, a sasvim je izvjesno da će i iduće godine biti obilježene njima. Stiče se utisak da kriza postaje naš modus vivendi”, smatra Džaferović.

Vrijeme u kojem živimo, kaže, obilježeno je i krizom ideja, a kriza multilateralnosti je posebno pitanje. Ona je, dodaje Džaferović, počela i prije pandemije, a posebno je izražena u toku borbe protiv pandemije.

“Umjesto da se ujedini, svijet se na samom početku pandemije zatvorio i podijelio, a jedini odgovor na pandemiju, pošto ona ne poznaje ni narode ni države ni kontinente, je zajednička akcija cijelog svijeta, putem multilateralnih mehanizama. Neko je rekao da virus COVID-19 uopće nije diskriminatoran. On ne bira, već jednako pogađa sve. Multilateralizam nije potreban samo za borbu protiv pandemije. Od najveće važnosti je da međunarodna zajednica, kroz multilateralne mehanizme i akcije, ponovo počne ulagati adekvatne napore na uspostavi mira i zaštiti osnovnih ljudskih prava za ljude u gorućim kriznim žarištima, od Sirije, Libije, do Jemena i Kašmira. Ako govorimo o evropskom kontinentu, navedeni duh vremena se možda najbolje pokazuje u krizi Evropske unije. Nastala, nakon Drugog svjetskog rata, kao najveći mirovni projekt, Evropska unija se vremenom etablirala kao globalni simbol zajednice sigurnosti i prosperiteta”, kazao je Džaferović.

Govorio je Džaferović i o tome kako EU već osam godina nije doživjela proširenje, te podsjetio kako je izlaskom Velike Britanije ostala bez jedne od svojih većih članica.

“Duboko sam uvjeren da je proširenje na Zapadni Balkan najbolji način da Evropska unija stekne novu snagu i energiju. Jednako sam uvjeren da će Zapadni Balkan svoj ogromni potencijal u potpunosti ostvariti tek nakon integracije u Evropsku uniju. Iako države Zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, pokazuju snažnu aspiraciju ka Evropskoj uniji, sasvim je jasno da je proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan u velikom zastoju, te se, kratkoročno, teško može očekivati da neka od država naše regije postane članica Unije”, kazao je Džaferović.

Aktuelna kriza evropske perspektive, kaže, već uveliko izaziva snažne destabilizacijske efekte na Zapadnom Balkanu.

“Umjesto zajedničkog puta ka evropskoj budućnosti, u regionu se vraćaju duhovi prošlosti, zvecka se oružjem i prijeti se promjenama granica. Ne treba uljepšavati stvari: mir je ozbiljno ugrožen na Zapadnom Balkanu. Dejtonski mirovni sporazum, kojim je prije 26 godina zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini, bio je simbol nade. Dejtonski sporazum nije donio pravdu žrtvama, ali je donio dugo iščekivani mir. Bio je to rijedak slučaj da je kroz diplomatsku inicijativu, međunarodna zajednica uspjela zaustaviti rat u njegovom jeku. Unatoč brojnim preprekama, u proteklih 26 godina, Bosna i Hercegovina je ostvarila ogromne pomake. Na temelju Dejtonskog sporazuma, uspostavljene su državne institucije. Formirane su jedinstvene Oružane snage Bosne i Hercegovine, koje čine pripadnici svih naroda. Uspostavljena je zajednička obavještajna služba, pravosuđe, poreski sistem i brojne druge institucije”, kazao je Džaferović.

Samo zahvaljujući ovim institucijama, dodao je, u Bosni i Hercegovini je sačuvan mir i nakon povlačenja oko 60.000 međunarodnih trupa. Kada je Dejtonski sporazum potpisan, kaže, mnogi nisu vjerovali da će on biti implementiran, čak i uz toliko prisustvo međunarodnih snaga, a on je ostao na snazi već više od dvije i po decenije zahvaljujući jakim državnim institucijama.

“Sada je sav taj napredak doveden u pitanje, a sa njime i sam mir u Bosni i Hercegovini. Neodgovorni političari iz dijela Bosne i Hercegovine, koji nosi naziv Republika Srpska, prijete da će urušiti spomenute državne institucije. Entitet Republika Srpska ima najveću smrtnost od COVID-a u Evropi. Kako bi se izbjegle suočiti sa navedenim problemom, vlasti tog entiteta su odvele državu u stanje najveće sigurnosne krize od kraja rata. Najava vlasti Republike Srpske da će napasti na kasarne Oružanih snaga Bosne i Hercegovine predstavlja alarm za budnost i oprez. Državne institucije će braniti ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Mi smo našu državu odbranili od agresije u periodu 1992-1995. Spremni smo je opet braniti, ako bude potrebno. Nadam se da nećemo doći u tu situaciju, ali naša odlučnost najbolji je doprinos očuvanju mira. Popustljivost nikada nije bila prijatelj mira, jer ohrabruje nasilnike”, poručio je Džaferović u Bakuu.

Svijet nakon COVID-a 19, smatra on, ne izgleda nimalo ohrabrujuće. Izgleda mu kao da je, nakon duge mračne noći, svanulo oblačno i tmurno jutro koje ne daje mnogo razloga za nadu. Ipak, uvjeren je da će Bih i svijet smoći snage da se odupre svim negativnim izazovima.

“Uprkos trenutnoj krizi proširenja Evropske unije, uvjeren sam da se radi o prolaznoj fazi, te da će ova asocijacija, koja je esencijalna za očuvanje evropskog mira, iznaći način da stekne novu snagu i energiju”, zaključio je.

Više članaka

Zadnje objavljeno

Otkriveno kako se moćna strana ekstremistička organizacija ‘Sivi Vukovi‘ uvukla u Bosnu i Hercegovinu

Ekstremistička organizacija iz Turske koju neke zemlje žele proglasiti terorističkom, skoro deset godina stvara svoj ogranak u Bosni i Hercegovini, koji sada želi i...

Federalnoj upravi policije prijavljen Zavod za javno zdravstvo FBiH zbog skrivanja informacija o COVIDU

Predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanović dostavio je prijavu Federalnoj upravi policije protiv odgovornih lica u Zavodu za javno zdravstvo FBiH zbog povrede prava na pristup...

Orban zahtijeva prekid vojne pomoći EU Ukrajini: ‘Popadat će sve evropske vlade ako nastavite, budite realni‘

Mađarska je pozvala na hitne mirovne pregovore kako bi se okončao rat između Ukrajine i Rusije, pritom upozoravajući da će dugotrajni sukob potaknuti gospodarsku...

Predomislili se: Austrija ukida obaveznu vakcinaciju

Austrija će ukinuti obaveznu vakcinaciju protiv kovida 19, najavio je ministar zdravlja te zemlje Johanes Rauh. Rauh je rekao da je obavezna vakcinacija uvedena "pod...

Ruske snage ušle u Severodonjeck, ključan grad u Luhansku te najveći grad u regiji Donbas

Ukrajinske snage će se morati povući iz posljednjeg uporišta u Luhansku kako bi izbjegle zarobljavanje, tvrdi guverner te istočne ukrajinske regije Serhij Haidai. Haidai je...

Pratite nas putem Facebooka

Pratite nas putem Facebooka


This will close in 35 seconds

BosnianEnglishGermanFrenchArabicSpanish