Nedjelja, 29 Januara, 2023

Da li je Milorad Dodik svojim porukama o Izbornom zakonu oslabio poziciju Dragana Čovića

Ovdje nije pitanje da li bi Dodik u nekom odsudnom trenutku, kad bi Izborni zakon bio nametnut u smislu da odgovara HDZ-u, naglo promijenio svoje mišljenje, čemu je Dodik inače sklon, već činjenica da svojim pristupom, izjavama i potpunim zaoštravanjem situacije u kontinuitetu slabi Čovićevu poziciju

Preporučeno

Dolar i dalje gubi uticaj: Brazil i Argentina najavljuju uvođenje zajedničke valute

Brazil i Argentina su objavili kako će se na predstojećem samitu u Buenos Airesu raspravljati o uvođenju zajedničke valute. Cilj je da se nova...

Mađarska proglasila vanredno stanje u energetskom sektoru

Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana naredila je zabranu izvoza energenata i ukinula višegodišnju granicu cijena komunalnih usluga za domaćinstva sa većom potrošnjom. "Mjere koje uključuju...

Zapadna sloga, koja to i nije: Mnoge zemlje G20 ne žele imenovati agresora u ratu u Ukrajini

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell osvrnuo se na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja G20 te je rekao...

Putin najavio ‘novi svjetski poredak‘: ‘Evo ko će postavljati pravila…

Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je govor na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. Putinovo obraćanje kasnilo je gotovo dva sata zbog hakerskog napada. Ekonomija,...

U nedavnom intervjuu za RTRS član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je da bilo kakvo nametanje Izbornog zakona u Republici Srpskoj neće biti prihvaćeno, što donekle pokazuje da SNSD trenutnom politikom ugrožava interese HDZ-a.

Članica SNSD-a Dušanka Majkić i zastupnica u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u julu ove godine je izjavila da će izbora u BiH svakako biti “s obzirom na sadašnji sastav CIK-a”, naglasivši da je dovoljno da izađu tri čovjeka na izbore i oni će biti regularni. Tada je naglasila da je priča Dragana Čovića u kontekstu pregovora o Izbornom zakonu kontradiktorna.

“U jednom momentu priča kako su pred dogovorom i da je samo pitanje dana kada će biti postignuta saglasnost za izmjene Izbornog zakona, a onda dovodi u pitanje održavanje izbora”, rekla je Majkić.

Nedugo zatim Valentin Inzko donosi izmjene Krivičnog zakona kojima kriminalizuje negiranje ratnih zločina, a Dodik kreće u blokadu državnih institucija. Tim činom onemogućio je bilo kakve direktne pregovore o promjenama Izbornog zakona, blokirao rad Interresorne radne grupe za promjenu izbornog zakona i fokus javnosti i međunarodne zajednice prebacio prvenstveno na Republiku Srpsku.

Ipak, tema Izbornog zakona ponovo je aktuelizirana izjavama Christiana Schmidta da se Hrvatima mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, “a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotovanja izbora”. Uz nejasne informacije i glasine u smislu opsega mogućih izbornih reformi, koje bi bile nametnute odlukom visokog predstavnika, koje su u javnost puštene nekoliko dana kasnije, probuđene su nade HDZ-a da bi međunarodna zajednica mogla nekom dramatičnom odlukom “5 do 12” spasiti njihovu političku poziciju.

To jasno oslikava nedavna izjava člana HNS-a Bože Ljubića, iz koje se nazire očekivanje da bi Schmidt mogao krenuti u tom smjeru.

“Šta bi onda bio motiv bivšeg visokog predstavnika za nametanje ovog zakona neposredno prije odlaska, koji očito nije bio dobrovoljan? Je li to njegov ‘danajski dar’ nasljedniku Schmidtu, kojim će se morati baviti nekoliko prvih mjeseci, umjesto da radi ono zbog čega je poslan. Ili je, pak, cilj zakona bio upravo da proizvede ovo što se sada događa, te da bi se mogli primijeniti radikalniji lijekovi za rješenje bosanskohercegovačke političke i institucionalne krize. Vrijeme će pokazati”, rekao je Ljubić.

Bez obzira na stvarnu mogućnost takvog ishoda, u kojem bi se ispunili zahtjevi HDZ-a, Dodik izlazi sa stavom da nikakvog nametanja Izbornog zakona neće biti.

“Kakav Schmidt da nameće Izborni zakon, pa to je kraj Bosne i Hercegovine. To što godi Hrvatima, ja to razumijem, ali da on nameće Izborni zakon, to ne prihvatam. Ja znam malo više o tome, imate situaciju da Izetbegović šalje poruku da bi bilo dobro da Schmidt nametne da njih rastereti teške odluke. Kakav je to pristup, o čemu mi govorimo ovdje, pa kao onda oni će na to pristat. Ne možemo mi prihvatiti da se nametne odluka, za nas ta odluka iz njegovog zakona ne važi… Izaći ćemo ovdje i donijeti odluku na Narodnoj skupštini da ne važi taj zakon…Nek nameće u Federaciji šta god hoće, ali u BiH i Republici Srpskoj ništa neće nametat”, rekao je Dodik.

Time su Dodik i članovi SNSD-a u samo dva mjeseca već treći put svojim izjavama na neki način oslabili poziciju HDZ-a i Dragana Čovića.

Predsjednik SNSD-a je jednostavno mogao ne komentarisati najave o nametanju Izbornog zakona, jer su još uvijek u pitanju špekulacije, a ne da vrši dodatni pritisak na Schmidta ako on možda i ima takve namjere, prijetnjom da isti nikada neće biti nametnut, jer te izmjene svakako ne bi doticale poziciju Republike Srpske.

Ovdje nije pitanje da li bi Dodik u nekom odsudnom trenutku, kad bi Izborni zakon bio nametnut u smislu da odgovara HDZ-u, naglo promijenio svoje mišljenje, čemu je Dodik inače sklon, već činjenica da svojim pristupom, izjavama i potpunim zaoštravanjem situacije u kontinuitetu slabi Čovićevu poziciju. Također, samim osporavanjem legitimiteta Schmidta Dodik je već u startu onemogućio da do tako velikih i presudnih odluka, kao što je nametanje Izbornog zakona, uopšte dođe, jer šef OHR-a ne bi mogao iskontrolisati situaciju u kojoj dolazi u sukob s dva najveća politička faktora u zemlji.

Savez SNSD-a i HDZ-a u trenutnim okolnostima ne donosi konkretnu korist Draganu Čoviću i pokazuje da Dodik sumnja da do dogovora ili nametanja Izbornog zakona u korist HDZ-a uopšte može doći, odnosno u samu snagu hrvatske politike u BiH.

Izvorklix.ba

Više članaka

Zadnje objavljeno

U SAD hrana u zadnje dvije godine poskupila 50 posto

Amerikanka Amy na TikToku je uporedila račune koje je za iste namirnice dobila u 2020. godini, krajem 2022. te sredinom januara 2023. godine, a...

M1 Abrams ipak ima jednu veliku manu: ‘Bit će to velik izazov za Ukrajince‘

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u srijedu je komentirao odluku Sjedinjenih Država da Ukrajini isporuče 31 tenk M1 Abrams. Među brojnim temama o kojima je...

Uhapšen bivši agent FBI-a, tražio novac od bosanskog političara za sastanak sa američkim diplomatima

Bivši američki FBI agent Charles Mcgonigal uhapšen je u subotu, a jedno od dijela za koje se tereti je i da je od dvojice...

Aleksandar Vučić tvrdi da su ga ucijenili: “Mi ne možemo da spriječimo ulazak Kosova ni u Vijeće Evrope ni u NATO”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se noćas javnosti povodom njemačko-francuskog prijedloga za Kosovo, koji je procurio u javnost, i razgovora, koji je vodio sa...

Srbija će priznati kosovski pasoš? “Procurio” sadržaj prijedloga sporazuma između Kosova i Srbije

U francusko-njemačkom prijedlogu sporazuma između Srbije i Kosova, koji sadrži deset članova, Srbija će priznati kosovski pasoš i neće sprječavati prijem Kosova u međunarodne...

Pratite nas putem Facebooka

Pratite nas putem Facebooka


This will close in 35 seconds

BosnianEnglishGermanFrenchArabicRussianSpanish