Utorak, 31 Januara, 2023

Christian Schmidt alarmirao Vijeće sigurnosti: Sukobi u Bosni i Hercegovini vrlo realni. Shvatite to ozbiljno!

"S obzirom na to da entiteti postoje samo na osnovu Ustava BiH, takav politički avanturizam ima za cilj destabilizaciju ili poništavanje BiH. Čak i ako je to samo retorika, jednako je opasno za RS koliko i za sve ostale", navodi se

Preporučeno

Dolar i dalje gubi uticaj: Brazil i Argentina najavljuju uvođenje zajedničke valute

Brazil i Argentina su objavili kako će se na predstojećem samitu u Buenos Airesu raspravljati o uvođenju zajedničke valute. Cilj je da se nova...

Mađarska proglasila vanredno stanje u energetskom sektoru

Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana naredila je zabranu izvoza energenata i ukinula višegodišnju granicu cijena komunalnih usluga za domaćinstva sa većom potrošnjom. "Mjere koje uključuju...

Zapadna sloga, koja to i nije: Mnoge zemlje G20 ne žele imenovati agresora u ratu u Ukrajini

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell osvrnuo se na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja G20 te je rekao...

Putin najavio ‘novi svjetski poredak‘: ‘Evo ko će postavljati pravila…

Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je govor na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. Putinovo obraćanje kasnilo je gotovo dva sata zbog hakerskog napada. Ekonomija,...

Visoki predstavnik Christian Schmidt u izvještaju koji je dostavio Vijeću sigurnosti UN-a, između ostalog, istakao je da su sukobi u Bosni i Hercegovini vrlo realni i da članice ozbiljno shvate trenutnu političku situaciju.

U izvještaju se navodi da je Narodna skupština RS, između ostalog, usvojila Zakon o neprimjenjivosti odluke visokog predstavnika (Inzkov zakon), određujući da se državni zakoni neće primjenjivati na teritoriji RS-a i obavezujući institucije u RS-u da ne sarađuju s nadležnim organima u provođenju Inzkovog zakona.

Schmidt ističe da se ovim zakonom prekoračuju nadležnosti entiteta i direktno dovodi u pitanje autoritet i suverenitet države i njenih institucija.

“Ipak, nakon što je NSRS usvojila zaključke stranačkih lidera RS o neučestvovanju u donošenju odluka na državnom nivou, strategija je evoluirala od neučešća do aktivnog blokiranja odluka, posebno od gospodina Dodika u Predsjedništvu BiH. Između ostalog, ključna imenovanja u vitalne institucije poput Centralne banke BiH, ključne za održavanje monetarne i fiskalne stabilnosti u BiH, bila su blokirana”, navodi se.

Napominje se da je Dodik u augustu spriječio Predsjedništvo BiH da angažuje Oružane snage BiH za pomoć u gašenju požara, dok je u Parlamentarnoj skupštini BiH blokirao usvajanje budžeta i ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH za 2021.

Schmidt navodi da je Dodik rekao da će pravni eksperti napisati novi Ustav RS-a i definisati nove entitetske nadležnosti u kontekstu odbrane, sudstva i finansija, čime bi bile odbačene sve prethodne odluke visokih predstavnika.

“Ako se to provede, takve akcije bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir RS, koji je pravno obavezujući za vlasti i građane RS, pri čemu bi se Republika Srpska u suštini isključila iz ustavnog poretka BiH i iz dejtonskog okvira. To bi imalo praktičan efekt otcjepljenja RS bez formalnog proglašenja nezavisnosti entiteta. Ovo je ozbiljan napad na Dejtonski mirovni sporazum i podriva izglede za trajni mir i pomirenje”, napisao je Schmidt.

Ističe se da bi takvi koraci mogli dovesti do opasne situacije da se državne sigurnosne institucije (SIPA, OS BiH) direktno sukobe s entitetskim.

Iako vlasti entiteta tvrde da su nadležnosti nelegalno prenesene na državni nivo, Schmidt ističe da je sve urađeno u potpunosti u skladu sa članom III, 5, (a) Ustava BiH, a što je kasnije potvrđeno presudama Ustavnog suda BiH.

“Država je također preuzela dodatne odgovornosti, kao što su one neophodne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog karaktera BiH, uključujući Državnu graničnu službu, OSA-u, Sud i Tužilaštvo BiH”, navodi se.

Napominje se da vlasti RS-a koriste izraz “izvorni Dejton” kao osnovu za odbacivanje odluka i ovlasti visokog predstavnika te konačnih i obavezujućih ovlasti Ustavnog suda. Ipak, ističe Schmidt, Dejtonski mirovni sporazum garantuje ovlasti Ustavnom sudu i visokom predstavniku kao krajnem autoritetu u tumačenju civilne implemetacije sporazuma.

“Dodik ostavlja utisak da namjerava zamijeniti pravi Dejton, koji je definisao BiH kao jedinstvenu i suverenu državu koja se sastoji od dva entiteta, s praznom ljušturom nesposobnom za djelovanje i bez ikakvih nadležnosti te poziva i dovodi u pitanje legitimitet BiH kao subjekta međunarodnog prava. Neophodan je intenzivan rad kako bi se došlo do rasprave i zajedničkog razumijevanja dejtonskog okvira”, navodi se.

Schmidt napominje da vlasti u RS svoje stavove formulišu kao rekaciju na ono što tvrde da je nepravda protiv RS-a. Međutim, dodaje da je sve to dio “dugotrajne politike” koja ima za cilj podrivanje funkcionalnosti institucija na državnom nivou da bi se ispunilo njihovo “proročanstvo” da BiH ne može funkcionisati.

Dodaje da vlasti RS-a zasnivaju svoje stavove na namjernim pogrešnim tumačenjima Dejtonskog sporazuma te da je procjena opozicije u RS-u da Dodik ugrožava samu Republiku Srpsku razborita.

“S obzirom na to da entiteti postoje samo na osnovu Ustava BiH, takav politički avanturizam ima za cilj destabilizaciju ili poništavanje BiH. Čak i ako je to samo retorika, jednako je opasno za RS koliko i za sve ostale”, navodi se.

“Podsjetimo, u jedinoj sličnoj krizi od Dejtona, 2001. godine, Hrvatski narodni sabor, krovna organizacija hrvatskih političkih stranaka, pokušao je proglasiti Samoupravu na područjima Federacije s hrvatskom većinom, a u tome ih je spriječio samo odlučujući odgovor međunarodne zajednice. Nedostatak odgovora na trenutnu situaciju bi ugrozio Dejtonski mirovni sporazum, dok bi nestabilnost u BiH imala šire regionalne implikacije. Spreman sam ispuniti svoje obaveze kao dio takvog odgovora”, ističe Schmidt.

Dodaje da, iako često čujemo Dodikove izjave da ga ne zanimaju sukobi i da ništa nije vrijedno “krvi Srba, Bošnjaka i Hrvata”, pogriješio bi da nije izrazio zabrinutost na izvještaje o pokušajima formiranja vojske RS-a.

“Dok čekamo da vidimo šta će se desiti, volio bih da budem u stanju da ispunim svoje gore spomenute obaveze i ne samo verbalno”, rekao je Schmidt.

“Izgledi za daljnje podjele i sukobe su vrlo realni. Snažno ohrabrujem generalnog sekretara i članice Vijeća sigurnosti da ovo prime na znanje”, jasan je Schmidt.

Dodao je da je mandat EUFOR-a od vitalnog značaja i da je važno da zadrži svoj izvršni mandat i kapacitet za razmještanje trupa u kratkom roku, ako situacija to bude diktirala.

“Napominjem da se međunarodno vojno prisustvo tokom godina smanjilo s desetina hiljada vojnika na manje od hiljadu pripadnika EUFOR-u danas dobrim dijelom zbog reformi odbrane i uspostavljanja jedinstvenih Oružanih snaga BiH, koje su omogućile državi da preuzme vodeću ulogu u očuvanju mira i sigurnosti. Ukoliko se Oružane snage BiH rascijepe na dvije ili više armija, nivo međunarodnog vojnog prisustva bi zahtijevao ponovnu procjenu”, navodi se.

Izvorklix.ba

Više članaka

Zadnje objavljeno

U SAD hrana u zadnje dvije godine poskupila 50 posto

Amerikanka Amy na TikToku je uporedila račune koje je za iste namirnice dobila u 2020. godini, krajem 2022. te sredinom januara 2023. godine, a...

M1 Abrams ipak ima jednu veliku manu: ‘Bit će to velik izazov za Ukrajince‘

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u srijedu je komentirao odluku Sjedinjenih Država da Ukrajini isporuče 31 tenk M1 Abrams. Među brojnim temama o kojima je...

Uhapšen bivši agent FBI-a, tražio novac od bosanskog političara za sastanak sa američkim diplomatima

Bivši američki FBI agent Charles Mcgonigal uhapšen je u subotu, a jedno od dijela za koje se tereti je i da je od dvojice...

Aleksandar Vučić tvrdi da su ga ucijenili: “Mi ne možemo da spriječimo ulazak Kosova ni u Vijeće Evrope ni u NATO”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se noćas javnosti povodom njemačko-francuskog prijedloga za Kosovo, koji je procurio u javnost, i razgovora, koji je vodio sa...

Srbija će priznati kosovski pasoš? “Procurio” sadržaj prijedloga sporazuma između Kosova i Srbije

U francusko-njemačkom prijedlogu sporazuma između Srbije i Kosova, koji sadrži deset članova, Srbija će priznati kosovski pasoš i neće sprječavati prijem Kosova u međunarodne...

Pratite nas putem Facebooka

Pratite nas putem Facebooka


This will close in 35 seconds

BosnianEnglishGermanFrenchArabicRussianSpanish