Petak, 1 Jula, 2022

BBC-jeva analiza: Šta Putin u stvari želi i dokle će ići i mogući pravci napada Rusije na Ukrajinu

Raspad Sovjetskog Saveza u prosincu 1991. vidi kao "raspad povijesne Rusije". Predsjednik Putin također je ustvrdio da ako se Ukrajina pridruži NATO-u da bi savez mogao pokušati povratiti Krim

Preporučeno

Putin najavio ‘novi svjetski poredak‘: ‘Evo ko će postavljati pravila…

Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je govor na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. Putinovo obraćanje kasnilo je gotovo dva sata zbog hakerskog napada. Ekonomija,...

Diplomatski skandal u Njemačkoj: Hrvatske diplomate pustile nacističku himnu

Proslavu Dana državnosti Republike Hrvatske koju je organizirao hrvatski konzulat u Frankfurtu obilježio je veliki skandal. Na proslavi Dana državnosti Republike hrvatske u Frankfurtu izvedena...

Dok Dodik traži deportaciju Schmidta, Nijemci u BiH šalju vojnike: ‘Zavijorit će se njemačka zastava u Butmiru‘

Njemačka će uskoro poslati pripadnike svojih oružanih snaga u BiH, potvrdio je danas visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, javlja Klix.ba. Kazao je to na...

SAD poručile da bosanskohercegovački lideri ne ispunjavaju ustavne obaveze

SAD su kao garant Dejtonskog sporazuma i članica Vijeća za implementaciju mira podvukli jasnu poruku podršku ulozi Visokog predstavnika u implementaciji Dejtonskog sporazuma i...

Mjesecima je Vladimir Putin poricao planiranje napada na Ukrajinu, ali je danas najavio “specijalnu vojnu operaciju” u regiji Donbasa. Nakon objave na televiziji uživo uslijedila su izvješća o eksplozijama u glavnom gradu Ukrajine Kijevu, kao i u drugim dijelovima zemlje, objavio je BBC.

Posljednje Putinove akcije uslijedile su nekoliko dana nakon što je pokidao mirovni sporazum i naredio vojnicima u dvije istočne regije pod kontrolom pobunjenika, da prema njegovim riječima,  “održe mir”. Rusija je posljednjih mjeseci rasporedila najmanje 200.000 vojnika blizu ukrajinskih granica, a strahuje se da je njezin posljednji potez prvi korak u novoj invaziji. Ono što se dalje događa moglo bi ugroziti cjelokupnu europsku sigurnosnu strukturu.

Gdje se šalju ruske trupe i zašto?

Kada je Rusija napala Ukrajinu 2014., pobunjenici koje je podupirao predsjednik Putin zauzeli su velike dijelove istoka i od tada se bore protiv ukrajinske vojske. Postojao je međunarodni mirovni sporazum iz Minska, ali sukob se nastavlja pa ruski čelnik kaže da šalje trupe u dva područja pod kontrolom pobunjenika.

Glavni tajnik UN-a kategorički je odbacio rusku upotrebu riječi mirovnjaci. Zapad vjeruje da Moskva planira skoru, novu invaziju na Ukrajinu, zemlju od 44 milijuna ljudi koja graniči i s Rusijom i s Europskom unijom. Za početak, postoje izvješća o pristizanju tenkova u Donjeck koji kontroliraju separatisti, a najnovije satelitske fotografije prikazuju ruske trupe raspoređene na maloj udaljenosti od ukrajinskih granica.

Predsjednik Putin upozorio je Ukrajinu da će biti odgovorna za daljnje krvoproliće ako ne zaustavi neprijateljstva na istoku. No, već se dogodio niz lažnih incidenata i bilo koji od njih mogao bi poslužiti kao izgovor za ruski napad.

Koji je Putinov problem s Ukrajinom?

Rusija se dugo opirala potezu Ukrajine prema europskim institucijama, i NATO-u i EU-u. Sada je Putin tvrdio da je Ukrajina marioneta Zapada i da ionako nikada nije bila prava država.

Od Zapada i Ukrajine traži jamstva da se neće pridružiti NATO-u, obrambenom savezu od 30 zemalja, te da se Ukrajina demilitarizira i postane neutralna država. Kao bivša sovjetska republika Ukrajina ima duboke društvene i kulturne veze s Rusijom, a ruski se tamo naširoko govori, ali otkako je Rusija izvršila invaziju 2014., ti su odnosi narušeni.

Rusija je napala Ukrajinu kada je njezin proruski predsjednik svrgnut početkom 2014. Rat na istoku od tada je odnio više od 14.000 života.

image

BBC

Rusija je već pripremila teren za rat, uz lažne optužbe da je Ukrajina počinila “genocid” na istoku.

Dokle će Rusija ići?

Predsjednik Putin mogao bi se zaustaviti na kidanju mirovnih sporazuma na istoku. On je u prošlosti govorio samo o “vojno-tehničkim” mjerama ako ne dobije ono što želi, no šanse za diplomatsko rješenje ne izgledaju dobro i Zapad strahuje da će on ići dalje. Američki predsjednik Joe Biden upozorio je: “Vjerujemo da će ciljati na glavni grad Ukrajine Kijev, grad od 2,8 milijuna nevinih ljudi.”

U teoriji, ruske snage bi mogle imati za cilj zahvatiti Ukrajinu s istoka, sjevera i juga i pokušati ukloniti njezinu demokratski izabranu vladu. Mogli bi mobilizirati trupe na Krimu, Bjelorusiji i oko istočnih granica Ukrajine.

Ali Ukrajina je posljednjih godina izgradila svoje oružane snage i Rusija bi se suočila s neprijateljskim stanovništvom. Vojska je pozvala sve rezerviste od 18 do 60 godina. Visoki američki vojni dužnosnik Mark Milley rekao je da bi razmjer ruskih snaga značio “strašan” scenarij sa sukobom u gustim urbanim područjima.

image

BBC 1

Ruski čelnik ima i druge opcije: možda zonu zabrane letova ili blokadu ukrajinskih luka, odnosno premještanje nuklearnog oružja u susjednu Bjelorusiju.

Mogući pravci napada Rusije

Također je mogao pokrenuti cyber-napade. Internetske stranice ukrajinske vlade pale su u siječnju, a dvije najveće ukrajinske banke pogođene su sredinom veljače.

Što Zapad može učiniti? Zapad kaže da je potez Rusije protuzakonit, a glavni tajnik UN-a António Guterres osudio ga je kao kršenje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine. Ali saveznici iz NATO-a jasno su dali do znanja da ne planiraju slati borbene trupe u samu Ukrajinu. Umjesto toga, ponudili su Ukrajini savjetnike, oružje i terenske bolnice.

Dakle, glavni odgovor će biti kažnjavanje Rusije sankcijama. Njemačka je zaustavila odobravanje ruskog dovršenog plinovoda Sjeverni tok 2, velikog ulaganja i Rusije i europskih tvrtki, EU je dogovorio široke sankcije koje uključuju 351 zastupnika koji su u parlamentu podržali “nezakonitu odluku” Rusije da prizna regije pod kontrolom pobunjenika kao neovisne države, a SAD kaže da odsijeca rusku vladu od zapadnih financijskih institucija i cilja na visokorangirane “elite”, dok Velika Britanija cilja na pet velikih ruskih banaka i tri milijardera.

Veće sankcije se drže u rezervi. SAD gleda na ruske financijske institucije i ključne industrije; EU se usredotočuje na ruski pristup financijskim tržištima, a Velika Britanija je upozorila “oni u Kremlju i oko njega neće se imati kamo sakriti”, uz ograničenja nametnuta ruskim tvrtkama u pristupu dolaru i funti.

Konačni ekonomski pogodak bio bi odvajanje ruskog bankarskog sustava od međunarodnog platnog sustava Swift. Ali to bi moglo loše utjecati na američko i europsko gospodarstvo. U međuvremenu, 5.000 NATO vojnika raspoređeno je u baltičkim državama i Poljskoj. Još 4000 bi moglo biti poslano u Rumunjsku, Bugarsku, Mađarsku i Slovačku.

Što Putin želi?

Rusija je govorila o “trenutku istine” u preinačenju svog odnosa s NATO-om i istaknula tri zahtjeva.

Prvo, želi pravno obvezujuće obećanje da se NATO neće dalje širiti. “Za nas je apsolutno obvezno osigurati da Ukrajina nikada, nikada ne postane članica NATO-a”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov. Putin se požalio da Rusija “nema kamo dalje da se povuče – misle li da ćemo samo sjediti skrštenih ruku?”

1994.godine Rusija je potpisala sporazum o poštivanju neovisnosti i suvereniteta neovisne Ukrajine. Ali prošle godine je predsjednik Putin napisao poduži članak opisujući Ruse i Ukrajince kao “jednu naciju”, a sada je tvrdio da je modernu Ukrajinu u potpunosti stvorila komunistička Rusija.

Raspad Sovjetskog Saveza u prosincu 1991. vidi kao “raspad povijesne Rusije”. Predsjednik Putin također je ustvrdio da ako se Ukrajina pridruži NATO-u da bi savez mogao pokušati povratiti Krim .

Njegovi drugi temeljni zahtjevi su da NATO ne raspoređuje “udarno oružje u blizini ruskih granica”, te da ukloni snage i vojnu infrastrukturu iz država članica koje su se pridružile savezu od 1997. godine. To znači srednja Europa, istočna Europa i Baltik. U stvarnosti, Rusija želi da se NATO vrati na svoje granice prije 1997. godine.

Što je NATO rekao?

NATO je obrambeni savez s politikom otvorenih vrata novim članicama, a njegovih 30 država članica čvrsto je uvjereno da se neće promijeniti. Ukrajinski predsjednik pozvao je na “jasne, izvedive vremenske okvire” za pridruživanje NATO-u, ali nema izgleda da će se to dogoditi još dugo, kao što je njemačka kancelarka jasno rekla.

Spominje se i Hrvatska, tj. njeno pridruživanje NATO savezu.

image

Proširenje NATO-a od 1997.godine
BBC 2

U očima predsjednika Putina, Zapad je još 1990. godine obećao da se NATO neće proširiti “ni centimetar na istok”, ali je to ipak učinio.

Postoji li diplomatski izlaz?

Očigledno ne u ovom trenutku, jer su Francuska i SAD otkazale planirane razgovore s ruskim ministrom vanjskih poslova. No i Francuska i Njemačka kažu da je mogućnost dijaloga otvorena. Svaki eventualni dogovor morao bi pokrivati ​​i rat na istoku i kontrolu naoružanja, piše BBC.

Više članaka

Zadnje objavljeno

Otkriveno kako se moćna strana ekstremistička organizacija ‘Sivi Vukovi‘ uvukla u Bosnu i Hercegovinu

Ekstremistička organizacija iz Turske koju neke zemlje žele proglasiti terorističkom, skoro deset godina stvara svoj ogranak u Bosni i Hercegovini, koji sada želi i...

Federalnoj upravi policije prijavljen Zavod za javno zdravstvo FBiH zbog skrivanja informacija o COVIDU

Predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanović dostavio je prijavu Federalnoj upravi policije protiv odgovornih lica u Zavodu za javno zdravstvo FBiH zbog povrede prava na pristup...

Orban zahtijeva prekid vojne pomoći EU Ukrajini: ‘Popadat će sve evropske vlade ako nastavite, budite realni‘

Mađarska je pozvala na hitne mirovne pregovore kako bi se okončao rat između Ukrajine i Rusije, pritom upozoravajući da će dugotrajni sukob potaknuti gospodarsku...

Predomislili se: Austrija ukida obaveznu vakcinaciju

Austrija će ukinuti obaveznu vakcinaciju protiv kovida 19, najavio je ministar zdravlja te zemlje Johanes Rauh. Rauh je rekao da je obavezna vakcinacija uvedena "pod...

Ruske snage ušle u Severodonjeck, ključan grad u Luhansku te najveći grad u regiji Donbas

Ukrajinske snage će se morati povući iz posljednjeg uporišta u Luhansku kako bi izbjegle zarobljavanje, tvrdi guverner te istočne ukrajinske regije Serhij Haidai. Haidai je...

Pratite nas putem Facebooka

Pratite nas putem Facebooka


This will close in 35 seconds

BosnianEnglishGermanFrenchArabicSpanish