Ponedjeljak, 30 Januara, 2023

Ako NATO i dalje bude odbijao ruske zahtjeve, samo Putin zna hoće li krenuti prema drugim državama

Putin ima dva glavna cilja: zaštititi stanovništvo Donbasa i odmaknuti NATO od ruskih granica. U tom smislu, što je najtragičnije, napad na Ukrajinu ne mora biti kraj oružanih sukoba u Europ

Preporučeno

Dolar i dalje gubi uticaj: Brazil i Argentina najavljuju uvođenje zajedničke valute

Brazil i Argentina su objavili kako će se na predstojećem samitu u Buenos Airesu raspravljati o uvođenju zajedničke valute. Cilj je da se nova...

Mađarska proglasila vanredno stanje u energetskom sektoru

Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana naredila je zabranu izvoza energenata i ukinula višegodišnju granicu cijena komunalnih usluga za domaćinstva sa većom potrošnjom. "Mjere koje uključuju...

Zapadna sloga, koja to i nije: Mnoge zemlje G20 ne žele imenovati agresora u ratu u Ukrajini

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell osvrnuo se na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja G20 te je rekao...

Putin najavio ‘novi svjetski poredak‘: ‘Evo ko će postavljati pravila…

Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je govor na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. Putinovo obraćanje kasnilo je gotovo dva sata zbog hakerskog napada. Ekonomija,...

Ipak se dogodilo: ruski su tenkovi u četvrtak ujutro ušli u Ukrajinu. Ukrajinska vojska i novinari s terena javljaju o intenzivnom granatiranju dijelova Donbasa koji je pod kontrolom Kijeva, eksplozijama po ukrajinskim gradovima, srušenim avionima, mrtvim vojnicima i panici među civilima.

U četiri ujutro, uoči početka napada, predsjednik Rusije Vladimir Putin govorom se obratio ruskoj naciji. Kao ciljeve vojne akcije naveo je “demilitarizaciju” i “denacifikaciju” Ukrajine.

“Donio sam odluku o provođenju specijalne vojne operacije. Njezin je cilj zaštita ljudi koji su osam godina bili izloženi maltretiranju i genocidu od strane kijevskog režima. I stoga ćemo pokušati demilitarizirati i denacificirati Ukrajinu. I također ćemo privesti pravdi one koji su počinili brojne krvave zločine nad civilima”, rekao je Putin na početku govora.

Tada je postalo jasno da smo ruski napad na Ukrajinu mogli naslutiti već iz dijelova njegova istupa u ponedjeljak, kad je priznavao Narodne Republike Donjeck i Lugansk.

Jer tada je naglasio da je nakon državnog udara 2014. u Kijevu “civilizirani zapad” okrenuo glavu od strašnih zločina poput spaljivanja ljudi u Odesi (tzv. masakr u Odesi od 2. svibnja 2014., kad je više tisuća navijača i pripadnika neonacističke organizacije Desni sektor iz Odese, Kijeva i Harkiva – pristaša nove pučističke vlasti – spalilo zgradu Doma sindikata u koju se sklonilo nekoliko stotina proruskih prosvjednika, od kojih je 50-ak živo izgorjelo), dodavši da Rusija “zna tko su počinitelji” i da će ih “naći i kazniti”.

Već tada je ta Putinova najava zazvučala čudno: kako misli “naći i kazniti” toliki broj počinitelja u raznim ukrajinskim gradovima, osim ako ne pokrene invaziju?

Stalna prijetnja

U govoru u četvrtak Putin je rekao da Rusija ne planira okupirati Ukrajinu, nego neutralizirati njezin i zapadni militaristički potencijal – instaliran na njezinu tlu – koji bi mogao biti okrenut protiv Rusije, poručivši da su daljnje širenje NATO-a i njegovo korištenje ukrajinskog teritorija “neprihvatljivi”.

image

AFP

“Djelovanja Ruske Federacije nisu povezana sa zadiranjem u interese Ukrajine, nego sa zaštitom od onih koji su Ukrajinu uzeli za taoca. Naši planovi ne uključuju okupaciju Ukrajine. Nećemo nikome ništa nametati silom. (…) Rusija ne može živjeti uz stalnu prijetnju koja dolazi s teritorija Ukrajine. Nije nam ostavljena nijedna mogućnost da zaštitimo svoj narod, osim ove koju danas koristimo”, rekao je ruski čelnik, čime se također nadovezao na ono što je već istaknuo u ponedjeljak.

Tada je, naime, rekao da se NATO neprestano približava granicama Rusije, iako Moskva već 30 godina pokušava pregovarati o neširenju bloka na istok, pri čemu se suočila s “obmanama, pritiscima i ucjenama”.

“Primamo signale iz dijela europskih prijestolnica, pitaju nas zašto se brinemo, da se ukrajinsko članstvo neće dogoditi sutra. Naši američki partneri govore to isto. Dobro, mi kažemo, ako ne sutra, onda preksutra. Što to mijenja u povijesnoj perspektivi? (…) Istodobno nas uvjeravaju da je NATO miroljubiv i isključivo obrambeni savez koji ne prijeti Rusiji. Kažu da im vjerujemo na riječ. No mi znamo vrijednost njihovih obećanja. U dokumentima NATO-a naša je država izravno prozvana glavnom prijetnjom zapadnoj sigurnosti. A Ukrajina služi kao odskočna daska za napad”, rekao je tada Putin.

Sada, s naknadnom pameću, iz ovih riječi možemo zaključiti da je vjerojatno već tada donio odluku o napadu na Ukrajinu.

Rat haubicama i narativima

Tako se ostvarila zlokobna opomena koju je Moskva uputila zapadu još prije dva mjeseca, na početku pregovora o ruskim sigurnosnim zahtjevima (uključujući i onaj da Ukrajina nikad ne uđe u NATO): “Ako nećete slušati Sergeja, onda ćete slušati Sergeja.”

Tom porukom Moskva je pozvala SAD i NATO da pitanje Ukrajine riješe diplomatskim putem, s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. U protivnom, upozorili su iz Kremlja, morat ćete slušati ministra obrane Sergeja Šojgua, jer ćemo u tom slučaju poduzeti “vojno-tehničke mjere”.

Nažalost, stigli smo do točke u kojoj je Putin procijenio da zapad ne želi ispuniti ruske zahtjeve, pa je zadatak osiguranja Rusije s Lavrova delegirao na Šojgua, prema svojoj davno izrečenoj filozofiji: “Ako ne možeš izbjeći sukob, udari prvi!”

Ovo nije samo rat granatama i haubicama, nego i narativima. Kolektivni zapad tako ovu rusku agresiju na Ukrajinu vidi kao logičan nastavak Putinovih imperijalnih ambicija da obnovi SSSR, onemogućavajući sve nekadašnje sovjetske satelite da se okrenu zapadu, odnosno da destabilizira zapadni svijet i ugrozi liberalnu demokraciju.

A u Moskvi, pak, rezoniraju da već 30 godina uzalud mole i traže da se NATO ne širi prema Rusiji, da već osam godina uzalud čekaju da Kijev počne provoditi Sporazum iz Minska – koji bi stanovništvo regija Donjeck i Lugansk zaštitio širokom autonomijom – te da im nakon dva mjeseca uzaludnih pregovora sa zapadom nije preostalo ništa osim “vojno-tehničkih mjera”.

Putin ima dva glavna cilja: zaštititi stanovništvo Donbasa i odmaknuti NATO od ruskih granica. U tom smislu, što je najtragičnije, napad na Ukrajinu ne mora biti kraj oružanih sukoba u Europi.

Jer, ruski ultimatum SAD-u i NATO-u oko sigurnosnih jamstava – odnosno zahtjev za povlačenjem NATO-a na granice saveza iz 1997. godine – i dalje stoji. Ako NATO to i dalje bude odbijao, a sva je prilika da hoće, samo Putin zna hoće li ruska vojska krenuti prema tim starim NATO-ovim granicama, a to bi značilo ono što se ne može ni napisati.

AUTOR: Damir Pilić

Više članaka

Zadnje objavljeno

U SAD hrana u zadnje dvije godine poskupila 50 posto

Amerikanka Amy na TikToku je uporedila račune koje je za iste namirnice dobila u 2020. godini, krajem 2022. te sredinom januara 2023. godine, a...

M1 Abrams ipak ima jednu veliku manu: ‘Bit će to velik izazov za Ukrajince‘

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u srijedu je komentirao odluku Sjedinjenih Država da Ukrajini isporuče 31 tenk M1 Abrams. Među brojnim temama o kojima je...

Uhapšen bivši agent FBI-a, tražio novac od bosanskog političara za sastanak sa američkim diplomatima

Bivši američki FBI agent Charles Mcgonigal uhapšen je u subotu, a jedno od dijela za koje se tereti je i da je od dvojice...

Aleksandar Vučić tvrdi da su ga ucijenili: “Mi ne možemo da spriječimo ulazak Kosova ni u Vijeće Evrope ni u NATO”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se noćas javnosti povodom njemačko-francuskog prijedloga za Kosovo, koji je procurio u javnost, i razgovora, koji je vodio sa...

Srbija će priznati kosovski pasoš? “Procurio” sadržaj prijedloga sporazuma između Kosova i Srbije

U francusko-njemačkom prijedlogu sporazuma između Srbije i Kosova, koji sadrži deset članova, Srbija će priznati kosovski pasoš i neće sprječavati prijem Kosova u međunarodne...

Pratite nas putem Facebooka

Pratite nas putem Facebooka


This will close in 35 seconds

BosnianEnglishGermanFrenchArabicRussianSpanish